domingo, 20 de novembro de 2022

 MODI TA FLADU NA NHA RUBERA

(MFR - 2)
Na un post di un amigu di Simináriu ..., N atxa un spreson ki dja dura N ka uza: “ma ndis”.
N pensa, N fla: es spreson-li ka sta na nha disionáriu, N ten ki rejista-l. N bai konfiri, y N atxa rejistadu : “ma ndis ta fladu”. N fika kontenti pamodi N odja ma nha disionáriu ten más memória ki mi. Pa Ken ki ka sabe, «ma» di “ma ndís” é konjunson subordinadu konparativu ki ta signifika “sima”. Spreson “ma ndís ta fladu”é sinónimu di “sima ta fladu” (como se diz).
“Num post de facebook de um amigo do Seminário, encontrei uma expressão que há muito não usei: ma ndis.
Pensei, disse para mim mesmo: esta expressão não está no meu dicionário, tenho que registá-la. Fui conferir e encontrei registado: «ma ndis ta fladu». Fiquei contente porque vi que o meu dicionário tem mais memória do que eu. Para quem não saiba, «ma ndis ta fladu» tem, aproximadamente, o mesmo sentido que «sima ta fladu”.
In Formação do Crioulo - Matrizes Originárias, p. 398-399
Manuel Veiga

 

3 d 
Conteúdo partilhado com: Público
Público
KONKISTA DI MININU FÉMIA, NA NHA RUBERA,
NA TÉNPU NHA MININÉNSIA / MOSINDADI
ÓKI RAPASINHU XINTI BRIU DI NOBU DÉNTU DI EL,
TA KEMA SIMA LUMI DI LENHA GOIABERA,
Y EL TAPA KU AMOR DI SI BIDA,
KRINTXA Y BIRSI, "DÉNTU D´AGU TA DA RABÉNTA,
DÉNTU SOL KA TA MURUTXA, "
SI DIKLARASON TA BIRA UN KONPROMISU :
Minina! nha para paradu, nha pazigua paziguadu, nha da-m lisénsa pa N fla-nha dos kusa ki N tene ngasgadu déntu-l mi.
Nha obi li: si kre é ama kenha nu kre txeu, mi nha kre ka ten gostu ki ta iguala-l y e ta bira disgostu, si oxi mê nha ka fla-m sin klaru, aian sértu y diklaradu pa tudu ténpu.
Nha ta da-m perdon, si N sa ta abuza di konfiansa, si N sa ta sai fóra-l mô, si N sa ta abuza di pasiénsia di nha ku es diklarason xintidu, miditadu, disididu pa tudu ténpu.
Kaminhu di skóla é di ruspetu, nha mai kustuma ta fla-m. Pur isu mê, tanbe, N ta ruspeta-nha y é ku tudu ruspetu ki N ben fla-nha
ma... ma nos é sima ki nu nase pa kunpanheru y, si nu dispreza nos distinu, frónta pode panha-nu.
Ka nha fadiga, nin ka nha fika boregadu! Nada ka nada. Sabe k’é tudu. Si nha sabe modi ki N gosta di nha, modi ki nha kurason da ku di-nha, na purmeru óra ki N konxe-nha, nha ka ta nega, nha ka ta fla-m ma nau.
Tirmodi, vida kel-li, é un instanti murgudjadu na un prosésu. Pa dianti ô pa tras. Tudu sértu. Mas si nu ten posibilidadi di skodje, di disidi...
- Mas skodje kusé?! Disidi kusé?!
- Ka nha fadiga. Es konbérsu ki nu sta n’el é mutu sériu pa nu prisipita lógu. Si nu kóre, nu pode kansa na kaminhu, nu pode perde kaminhu, nu pode ka korda di sonu. Kusa ki N kre pa nu skodje, pa nu disidi djuntu, é nos própi distinu, nos própi futuru. Nha fla-m so si ka ten inpidimentu, si nha ka sta nbarasadu!
NB: Ten otus verson
In romansi Odju d´Agu, 2019, p. 143

 FÓRTI DJA N KRE-BU TXEU, MININU FÉMIA!

Mi ku bo, Deus nase-nu pa kunpanheru.
Kantu N odja-bu sai la, kurason da-m pan, N abri déntu mi.
E txomaba Linda-Flor ... Éra la di lén di la. E tinha tudu nóta di mudjer bunita: odju grós, bóka moku, kabélu bazadu, mama finkadu, narís sakédu, koxa rodóndu, pólpa pintxadu. Tudu mininu matxu ki odja pa el xinti sangi ta ferbe na korpu.
Linda, séria sima el éra, e ka ta pasaba es karton. Un dia, gó, un prétu-berdi pega-l na sulada y fla-l ma, timenti e ka da-l un sinal, e ka ta larga-l. Linda-Flor grita, mundu djunta, prétu-berdi subi, kanba kutélu, antis di e fumadu pédra. Na rubera di Linda-Flor, tudu boi ka ta bonbiaba nin tudu galu ka ta kantá.
Oxi, gó, é nha bes, distinu tra-m pa bo: «para paradu sima rulójiu, rodonda rodóndu sima boton, da pas baka.
Linda-Flor tinha ki papiaba purmeru ku si grandis. Pur isu, pa da-l algun speransa, el rinka un fiu di si kabélu, e fitxa-l déntu-l mon.
Na bóita d'anu, fésta djondju, sen ténpu-l kaba, sen modi-l kaba.

Manuel Veiga, Nov/2022

 MODI TA FLADU NA NHA RUBERA

MFR 4,5,6
(RATÓLKU, MARÓTA, MAROTU, KÓRE LUGAR, KÓRE PAPEL, KURKUTI, KONXE BAI, LATILATI)
Ratólku (St). Fiter, ke txeu salamaléke (Barl.). Que tem mania; que está com exagerada exigência (Pt.)
Maróta (St.). Pregisóza (Barl.). Preguiçosa (Pt.).
Marotu (St.). Astute (Barl.). Astuto (Pt.)
Kóre lugar (St). Semiá ondê ke semente ka naxsê ô dezaparesê (Barl.). Semear de novo (Pt.).
Kóre papel pa kazamentu (St.). Trá dokumente (Barl.). Tirar documentos (Pt.).
Kurkuti (St.). Fazê rióla (Barl.). Fazer intrigas (Pt.).
E konxe bai. El bai txeu ves (Foi muitas vezes).
E tene Kurason ta latilati. Dá-l un bake na kurasãu. (Está com o coração a latejar, a palpitar).
Observason: “Latilati” ka sta nha disionáriu. Ken ki lenbra-m di el foi un nha amiga . Na Barlavéntu ten spreson “dá un bake na kurasãu”, mas N ka sabe si e ta traduzi dretu “latilati” ki tanbe pode, na algun kontestu signifika “péki-péki”
In Formação do Crioulo – Mattrizes Originárias, p. 399

Manuel Veiga, Nov/2022

 

AZÁGUA DI KRIOLU

ALGUNS VARIANTI LIVRI NA KRIOLU

 

1.     el/e: el kume/e kume;

2.     bu/u: N da-bu/ N da-u;

3.     minina/ mininu fémia;

4.     di/l/zéru: kasa di padja, kasa-l padja, kasa padja;

petu di ponba, petu-l ponba, petu ponba.

 

Observason: relasionadu ku pont 4, konetor «di» pode transforma na «-l» ô na «zeru» óki palvra ki ta antisede-l ta tirmina pa vogal «a,u,i»; y palavra siginti  ta komesa pa konsoanti. Si palavra siginti komesa pa vogal, konetor «di» ta reaparese.

 

Izénplu:

kasa-l padja, kasa di algen; petu-l ponba, petu di anju;ponti féru, ponti di féru.

 

Nu meste fla inda ma, si palavra ki ta antisede konetor «di» tirmina pa un konsoanti, es mésmu konetor ka ta pode transforma nen na «-l», nen na zéru.

Izénplu:

         Ilhas di Kabuverdi, orason di pekador, professor di nha fidju.

 

Pa tirmina, nu kre fla ma ten un intilijénsia na nos língua. É nisisáriu ki nu diskubri es intilijénsia.

 

20 di Novénbru di 2022

Manuel Veiga

terça-feira, 1 de novembro de 2022

 

1 DI NOVÉNBRU

Dia di Selebra Fésta di Midju Berdi

 

Si oji, midju ten, na sekeru amás na pabuladu, é pamodi:

 

Txuba ben y labrador símia

Sementi nase y djuntamon kontise

Óra di mónda ku ramónda txiga y gran bira spiga

Família reúni, sabura midju berdi djondjo.

 

Obrigadu labrador di nha Téra!

Artista kanta, fla : “N ten fé ma agu ta volta pa labada”

Es anu, gó, agu kapri di séu, futi na labada ti baránjen intxi, borota.

 

Ku gentis di Fóra y di Sidadi tudu kontenti

Ku spiga di midju kenti y pititós

Nu ta fla obrigadu Nhordés/y mãi Naturéza ki traze-nu es kontentéza.

Nu ta spera y nu ta sunha ku más txuba, na vólta di anu

Pa tradison di nos Téra ka móre, na na kentura y sabura, sen igual

Ku nos gentis ta “tora pé” trokoladu y rapikadu

Ku spiga di midju berdi ferbedu y asadu, na pónta-l mésa

Na tudu lar, txada ku rubera, di nos Téra

Na tudu Fóra ku Sidadi, na tudu béku ku beléku

Na tudu palku ku tereru, di Sul kanba Nórti.