MODI TA FLADU NA NHA RUBERA
domingo, 20 de novembro de 2022
AZÁGUA
DI KRIOLU
ALGUNS
VARIANTI LIVRI NA KRIOLU
1. el/e:
el kume/e kume;
2. bu/u:
N da-bu/ N da-u;
3. minina/
mininu fémia;
4. di/l/zéru:
kasa di padja, kasa-l padja, kasa padja;
petu di ponba, petu-l ponba, petu ponba.
Observason: relasionadu
ku pont 4, konetor «di» pode transforma na «-l» ô na «zeru» óki palvra ki ta antisede-l
ta tirmina pa vogal «a,u,i»; y palavra siginti
ta komesa pa konsoanti. Si palavra siginti komesa pa vogal, konetor «di»
ta reaparese.
Izénplu:
kasa-l
padja, kasa di algen; petu-l ponba, petu di anju;ponti féru, ponti di féru.
Nu meste fla inda ma, si
palavra ki ta antisede konetor «di» tirmina pa un konsoanti, es mésmu konetor
ka ta pode transforma nen na «-l», nen na zéru.
Izénplu:
Ilhas di Kabuverdi, orason di pekador, professor di nha
fidju.
Pa tirmina, nu kre fla ma
ten un intilijénsia na nos língua. É nisisáriu ki nu diskubri es intilijénsia.
20 di Novénbru di 2022
Manuel Veiga
terça-feira, 1 de novembro de 2022
1 DI NOVÉNBRU
Dia di Selebra Fésta di Midju Berdi
Si oji, midju ten, na sekeru amás na
pabuladu, é pamodi:
Txuba ben y labrador símia
Sementi nase y djuntamon kontise
Óra di mónda ku ramónda txiga y gran
bira spiga
Família reúni, sabura midju berdi djondjo.
Obrigadu labrador di nha Téra!
Artista kanta, fla : “N ten fé ma agu ta
volta pa labada”
Es anu, gó, agu kapri di séu, futi na
labada ti baránjen intxi, borota.
Ku gentis di Fóra y
di Sidadi tudu kontenti
Ku spiga di midju
kenti y pititós
Nu ta fla obrigadu
Nhordés/y mãi Naturéza ki traze-nu es kontentéza.
Nu ta spera y nu ta
sunha ku más txuba, na vólta di anu
Pa tradison di nos Téra ka móre, na na
kentura y sabura, sen igual
Ku nos gentis ta
“tora pé” trokoladu y rapikadu
Ku spiga di midju berdi ferbedu y asadu,
na pónta-l mésa
Na tudu lar, txada ku rubera, di nos
Téra
Na tudu Fóra ku Sidadi, na tudu béku ku
beléku
Na tudu palku ku tereru, di Sul kanba
Nórti.
quinta-feira, 20 de outubro de 2022
ARTI DI FINTA DISTINU
Na Kabuverdi, kuazi tudu é dizafiu. Si nu ka prende arti di finta distinu, en ves di nu vive,
nu ta rigridi.
Kuandu na 1980, Dra. Luisa Ribeira konvida-m pa
ministra aula di Kriolu, na Kursu di Formason di Profesoris di Ensinu Sekundáriu,
kondisons ka staba reunidu, mas N seta dizafiu y N konsigi finta distinu. Na
altura N tinha apénas un lisentiatura di
Linguístika Jeral Aplikadu y speriénsi di ensinu di fransês na Siklu
Preparatóriu.
Ka tinha material didátiku, mas mi ku nhas alunu, nu
fabrika material didátiku a-partir di rakódja y análi di tradison oral, di letras
di múzika y di alguns testu na kriolu, di nos skritoris.
Na Institutu Supirior di Edukason, undi N foi profesor
di kriolu, y na Uni-CV undi N foi kordenador di Mestradu di Kriolístika y Língua
Kabuverdianu, situason di falta di material didátiku kontinua, mas ku arti di
finta distinu, razultadus foi sénpri puzitivu.
Si mi N finta distinu y oji ta rakonhisidu ma N ten un
ativu di spiriénsia na kanpu di ensinu, di diféza y di valorizason di língua
kabuverdianu, é pamodi N prende finta
distinu. N prende ser professor-investigador ki sabe partilha y sabe prende ku nhas
própi alunus.
N ta kridita ma profesoris ki na 10º Anu di Skolaridadi ta bai ensinu kriolu,
apezar di kondisons ka sta tudu reunidu, es ta konsigi finta distinu, y
razultadu ta ben ser pozitivu.
N kre fla ma majistériu di kriolu, mésmu na falta di
material didátiku, obriga-m produzi óbras ki, oji, pode sirbi di material
didátiku:
Diskrison Strutural di
Língua Kabuverdianu; romasis Odju d’Agu y Jornada Sen Ratornu; A Construção do
Bilinguismo; O Crioulo de Cabo Verde – Introdução à Gramática; Dicionário
Bilingue Crioulo Português; Le Créole du Cap-Vert: Étude Grammaticale
Descriptive et Contrastive; Formação do Crioulo – Matrizes Originárias;
Profecias do Ali-Ben-Ténpu; O Caboverdiano em 45 Lições, Katikati pa Gran Bira
Spiga.
Si na 1980 N rakuzaba konviti di Dra. Luisa Ribeiro ku
pretestu ma kondisons ka staba reunidu, N
podeba ka tinha, oji, kapital di spiriénsia ki N ten y óbras ki,
dipariba, N prizenta, y ki pode apoia na majistériu di Kriolu, podeba ka izisti.
Post di 20/10/2022
Manuel Veiga
terça-feira, 18 de outubro de 2022
ENSINU
DI KRIOLU:
Ku
Kal Material Didátiku?
Ministériu di Edukason kaba di toma disizon di
introduzi Kriolu Kabuverdianu na 10º Anu di Skolaridadi.
Profesoris debe sa-ta purgunta: Mas, ku kal material
didátiku?
N kre aprizenta propósta di “O Caboverdiano em 45
Lições” komu material didátiku báziku. El é un studu gramatikal ki sta organizadu en 4 Pártis:
I Párti ta trata di Aspétus Sosiolinguístiku (p.1-63).
II Párti ta trata di Skrita (p.67-75).
III Párti ta trata di Morfolojia di Nómis, Pronómis,
Vérbus, Adivérbius, Konjunsons, Prepozisons, Lokusons, Interjesons (p. 79-187).
IV Párti ta trata di Análizi Sintátiku (p. 195-219).
ANEXUS : Prosésu di Afirmason di Skrita di Kriolu di
Séklu XIX pa Gósi.
ANEXU B: Régras di Asentuason na Kriolu.
ANEXU C : Txon undi Kriolu Nase y Biblografia.
Fundamentalmenti, ta interessa Profesoris III Párti,
sobri Morfolojia, 9 P. 79-187) y IV Párti, sobri Sintasi (p. 195-2019).
Ku es úniku Studu Gramatikal pode studadu tudu varianti,
u-ki ta torna produson di material didátiku ekonomikamenti sustentável.
Univérsu di óbra ta fase análizi konparativu y
kontrastivu di dos variedadi rejional di kriolu (S. Visenti, na Barlavéntu; y
Santiagu, na Sotavéntu). Ten inda análizi konparativu ku purtugês.
Na tudu Barlavéntu, y na tudu strutura gramatikal, profesor
ta parti di material aprizentadu na variedadi rejional di S. Visenti y el ta stablise konparason ku varianti lokal
y ku purtugês.
Na Sotavéntu, análizi ta parti di material di variedad
rejional di Santiagu y el ta stabilise konparason ku varianti lokal y ku
purtugês.
Na S. Visenti, profesor ta parti di es variedadi rejional
y el ta stabilise konparason ku variedadi rejional di Santigu y ku purtugês.
Na Santiagu professor ta parti di realizason na es variedadi
y el ta stabilise konparason ku variedadi di S. Visenti y ku purtugês.
Asi, ku un úniku material didáiku (O Caboveriano em 45
Lições) tudu varianti ta ser objétu di studu, mas na kada sala di aula alunu ta
adikiri konhisimentu apénas di si varianti lokal y di ruspetivu variedadi
rejional ki, na txeu sirkunstánsia, el ta uza.
Izénplu:
|
Santiagu |
S.
Visenti |
Purtugês |
|
N
kume |
N
kemê |
Eu
como |
|
Bu
kume |
Bo
kemê |
Tu
comes |
|
El
kume |
El
kemê |
Ele
come |
|
Nu
kume |
No
Kemê |
Nós
comemos |
|
Nhos
kume |
Bezote
kemê |
Vós
comeis |
|
Es
kume |
Es
kemê |
Eleles
comem |
NB: Profesor debe prokura diskubri, lokalmenti,
ruspetivu koruspndénsia.
Kel-li é nha propósta, nha kontributu, razultanti di
más di 40 anu di raflleson, ku produson di studus gramatikal, romansis,
disionáriu, ensaius, izersísius linguístiku, ku aróma (flagránsia) di poezia.
Manuel Veiga
quarta-feira, 12 de outubro de 2022
DISPONIBILIDADI
N ten más di 40 anu di rafleson sobri nos língua
matérnu. Nha povu da-m oportunidadi y pusibilidadi di studa kriolu ti difende
un tézi di dotoramentu. N partisipa, inda, na txeu momentu altu di valorizason
di nos língua matérnu, sima:
·
Kulókiu Linguísiku di Mindelu, na 1979;
·
Fórun di Alfbetizason Bilingi, a 1989;
·
Grupu di Padronizason di 1993;
·
Na kualidadi di Diretor Jeral di Kultura,
y di Diretor Jeral di Patrimóiu Kultural, kriason di kondisons ki posibilita ekipa
di rakódja di tradisons oral fase un levantamentu spresivu di es mésmu tradison
oral, di 1980-1990;
·
Dibáti
ki konduzi pa elabroason y aprovason
sprimental di ALUPEC, di 1998;
·
Fórun Parlamentar sobri Kaminhus di Vlorizaso
di Língua Kabuverdianu, di Julhu di 2002;
·
Méza-Rodondu pa Avaliason di ALUPEC, di
Dizénbru di 2008;
·
Dibáti ki dizinboka na institusionalizason
di Alfabétu Kabuverdianu, di 2009;
·
Majistériu di Kriolu na Skóla di Formason
di Profesoris di Ensinu Sekundáriu, na dékada di 1980;
·
Majistériu di Kriolu na Isntitutu Superior
di Edukason na dékada di 90;
·
Majistériu di Kriolu na Uni-CV, entri
2010-2015;
·
Kordenador di Mestradu di Kriolístika Língua Kabuverdianu, na Uni-CV, 2010-2013;
·
Partisipason na Kolókius Linguístiku en
Fransa, Guadalupi; Ilhas Maurísia, Aruba, USA;
·
Autor di óbras na kriolu y sobri kriolu:
romansis, kramátikas, ensaius, disionáriu, tézi …
Tudu es perkursu, nha povu ki pirmiti-m fase-l. Pa
tudu kel-la, mi é iternamente rakonhisidu.
Oji, na situason di raformadu, N ten grandi prazer di
ser útil pa nha povu, sen iziji ninhn rakonpénsa.
Anton, profesoris di kriolu ki xinti nisisidadi di nha apoiu pedagójiku, N ta
sta sénpri disponível.
terça-feira, 4 de outubro de 2022
O Português como Língua Oficial em Construção
Alguns questionaram o post onde afirmo que o prtuguês, em Cabo Verde, é "língua oficial, em construção". Eis a minha explicação:
Em Cabo Verde, o português, atualmente, é língua oficial plena,
apenas a nível de princípio e de produção de documentos oficiais. A nível da
práxis linguística, havendo uma camada notória de caboverdianos que não sabe
nem falar, nem escrever o português ou, então, que o fala e escreve com grande
deficiência, a esse nível, a prática da língua oficial deve ser considerada “em
construção”.
A língua é um instrumento de comunicação e esta pressupõe interlocutores. Ora,
se um dos interlocutores não conhece, ou conhece mal, a língua oficial de
comunicação, esta pode ser declarada língua oficial plena, a nível de princípio
e a nível de produção de documentos oficiais do Estado e da Administração
Pública. Porém, a nível de comunicação entre o interlocutor-Estado e o
interlocutor sociedade, essa língua oficial, forçosamente, se encontra em
construção.
É tendo em conta tudo o que acima ficou exposto que considero o português, em Cabo Verde, a nível
de comunicação prática com a sociedade caboverdiana, uma língua oficial em
construção.
Mais um esclarecimento:
Em Cabo Verde, por exemplo, a maioria da população não sabe o inglês. Por
alguma razão, o Estado pode declarar o inglês como língua oficial, assim como a
Guiné Equatorial, que não domina o português, o declarou língua oficial, ao lado do Espanhol. Na minha
perspetiva, o inglês seria língua oficial plena, a nível de principio e de
produção de documentos oficiais. A nível
de comunicação com a sociedade, ele seria língua oficial em construção, da
mesma forma que o português, na Guiné Equatorial goza de estatuto oficial, a
nível de princípio, mas a nível de comunicação com a sociedade é uma língua
oficial em construção.
